eu fondovi

Amex

Maestro

Mastercard

Visa

Dina

MC ID

Visa secure

Podrška

Vitamin D

Folna

Inzulin

Aspartat aminotransferaza (AST)

Željezo (Fe)

Klorid

Feritin

Određivanje feritina – zašto je važno?

Zbog dnevnih i dnevno-dnevnih varijacija razine željeza u serumu, klašična analiza serumškog željeza nije uvijek pouzdana. Feritin, kao protein koji odražava ukupne rezerve željeza u organizmu, značajno je stabilniji pokazatelj.

Pouzdana procjena zaliha željezaFeritin odražava zalihe željeza u jetri, slezeni i koštanoj srži te rijetko pokazuje velike fluktuacije tijekom dana.

Rano otkrivanje deficitaVeoma je korisno za prepoznavanje početne faze sideropenične anemije, prije nego što pad razine hemoglobina postane izražen.

Praćenje terapijeIdealno za kontrolu učinka nadoknade željeza i prilagodbu liječenja anemije.

Tiroksin (T4) u krvi uglavnom je vezan za transportni protein TBG (thyroxine binding globulin). Samo slobodna frakcija tiroksina (fT4) je biološki aktivna i ima utjecaj na metabolizam. Za razliku od T4, trijodtironin (T3) ima manji afinitet za vezanje na proteine, što znači da promjene u nositeljskim proteinima imaju manji učinak na koncentraciju slobodnog T3 nego na slobodni T4.

Mjerenje slobodnog T4 (fT4) koristi se u dijagnozi različitih oboljenja štitnjače, kao što su hipotiroidizam i hipertiroidizam, te za praćenje terapije bolesti štitnjače.

Trijodtironin (T3) u krvi većinom je vezan za transportni protein TBG (thyroxine binding globulin), dok je samo slobodna frakcija hormona (fT3) biološki aktivna. T3 ima manji afinitet za vezanje na proteine u krvi u usporedbi s T4, pa promjene u nositeljskim proteinima manje utječu na koncentraciju slobodnog T3 nego na slobodni T4.

Indikacije za određivanje slobodnog T3 (fT3) ili ukupnog T3 uključuju:

Dijagnozu T3 toksikoze

Prepoznavanje rane faze hipertiroidizma

Utvrđivanje tirotoksikoze factitia (umjetna prekomjerna količina hormona)

Omjer fT3/T3 nije koristan za dijagnozu hipotiroidizma.

Tiroidni stimulirajući hormon (TSH) izlučuje hipofiza i potiče štitnjaču na proizvodnju hormona T3 i T4. Njegova razina slijedi dnevni ritam (cirkadijalni), a poluživot u krvi je vrlo kratak, samo 54 minute. TSH se razgrađuje u bubrezima, jetri i štitnjači. Određivanje TSH koristi se kao početni test za procjenu funkcije štitnjače. Male promjene u razini hormona štitnjače T4 ili T3 mogu značajno utjecati na razinu TSH, što čini TSH vrlo osjetljivim i specifičnim pokazateljem za dijagnosticiranje poremećaja štitnjače.

Lipaza

Lipaza je probavni enzim koji se izlučuje iz gušterače i ima ključnu ulogu u razgradnji masnoća iz hrane. Ona hidrolizira trigliceride, razlažući ih na glicerol i masne kiseline. Lipaza djeluje u tankom crijevu nakon što je aktivirana žučnim kiselinama i kolipazom. Enzim je specifičan za gušteraču, a povišene razine lipaze u krvi često ukazuju na oštećenje gušterače, poput pankreatitisa.

Amilaza - alfa amilaza (serum/urin)

Amilaze su enzimi koji razgrađuju složene ugljikohidrate. U tijelu se amilaze nalaze u različitim organima i tkivima, a najviše ih ima u gušterači, gdje se proizvode i izlučuju u probavni sustav putem izvodnih kanala. Također, žlijezde slinovnice luče amilazu.

GGT (gama-glutamiltransferaza)

Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim koji pripada skupini peptidaza i ima ulogu prijenosa aminokiselina između peptida, djelujući kao transferaza. GGT se nalazi u svim stanicama organizma, osim u mišićima. Povećane razine GGT-a u krvi najčešće dolaze iz jetreno-žučnog sustava i koriste se za procjenu funkcije jetre i žuči.

ALT (alanin aminotransferaza)

Alanin-aminotransferaza (ALT) je enzim koji pripada skupini aminotransferaza, enzima važnih za metabolizam aminokiselina. ALT je najviše prisutan u jetri, gdje je njegova aktivnost oko 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povećane vrijednosti ALT u krvi obično ukazuju na oštećenje jetrenog tkiva.

Ukupni proteini u serumu

Proteini u krvi imaju brojne funkcije: sudjeluju u obrani od infekcija, održavanju koloidno-osmotskog tlaka, ravnoteže kiselina i baza, prijenosu tvari kroz krv, te obavljaju specifične funkcije kao što su enzimska, hormonalna, koagulacijska i druge.

Ukupni proteini u serumu predstavljaju zbroj svih proteina u krvotoku i čine najveću komponentu krvne plazme. Njihovo mjerenje koristi se u dijagnostici i praćenju bolesti jetre, bubrega, koštane srži te metaboličkih i prehrambenih poremećaja.

Odstupanje vrijednosti ukupnih proteina od normalnih ukazuje na moguću disproteinemiju ili poremećaj ravnoteže tekućine. Za razlikovanje ovih stanja preporučuju se dodatne pretrage, poput elektroforeze proteina seruma i određivanja hematokrita.

Albumin u serumu

Albumini čine 52 do 60 % svih proteina u krvi. Proizvode se u jetri i imaju važnu ulogu u održavanju ravnoteže tekućine u tijelu putem koloidno-osmotskog tlaka. Također prenose razne metabolite i određene lijekove kroz krvotok.

LDL kolesterol

Vrijednost LDL kolesterola određuje se računskom metodom na temelju izmjerenih vrijednosti ukupnog kolesterola, HDL kolesterola i triglicerida, stoga se ne naplaćuje dodatno.

Brojna klinička i epidemiološka istraživanja pokazala su povezanost LDL kolesterola s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Povišena razina triglicerida u kombinaciji s povišenim LDL kolesterolom predstavlja posebno visok rizik. Mjerenje LDL kolesterola omogućuje rano otkrivanje rizika od ateroskleroze i može se koristiti za praćenje odgovora na terapiju lijekovima za snižavanje lipida. LDL kolesterol dio je panela pretraga ukupnih masnoća i ne može se raditi kao zasebna pretraga.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

HDL kolesterol

Približno 25% ukupnog kolesterola u serumu prenosi se kao HDL frakcija.

Brojne kliničke i epidemiološke studije pokazale su obrnuto proporcionalnu vezu između razine HDL kolesterola i učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da prijenos kolesterola iz perifernih tkiva u jetru djeluje kao zaštitni faktor u sprječavanju stvaranja aterosklerotskih naslaga. Niski HDL kolesterol neovisni je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, što znači da povećava vjerojatnost za razvoj tih bolesti, bez obzira na ukupnu razinu kolesterola.

Mjerenje HDL kolesterola koristi se za rano otkrivanje rizika od ateroskleroze, a također može biti korisno u praćenju terapije lijekovima za snižavanje lipida.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Kolesterol

Kolesterol se proizvodi u tijelu i ključan je za izgradnju staničnih membrana, lipoproteina, te za stvaranje steroidnih hormona i žučne kiseline. Zbog svog kemijskog sastava, kolesterol nije topiv u vodi, pa putuje krvotokom vezan za proteine.

Ovisno o omjeru masnoća i proteina, kolesterol može biti HDL (lipoprotein visoke gustoće, bogat proteinima) ili LDL (lipoprotein niske gustoće, s manje proteina). Mjerenje ukupnog kolesterola daje osnovnu informaciju, koja može ukazivati na potrebu za dodatnim laboratorijskim testovima metabolizma lipoproteina (HDL, LDL i trigliceridi).

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Trigliceridi

Trigliceridi su lipidi čija se koncentracija mjeri u dijagnostici i liječenju bolesti poput akutnog i kroničnog pankreatitisa, šećerne bolesti, nefroze, obstrukcija bilijarnog trakta te metaboličkih i endokrinih poremećaja. Mjerenje triglicerida pomaže u prepoznavanju genetskih i metaboličkih poremećaja lipoproteina, te u procjeni rizika od ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

TIBC

Ukupni kapacitet vezanja željeza (TIBC) određuje se računskom metodom na temelju izmjerenih vrijednosti željeza i UIBC-a, pa se stoga ne naplaćuje dodatno.

Budući da je normalno samo jedna trećina mjesta vezivanja željeza na transferinu zauzeta s Fe (III), transferin u serumu ima značajan slobodni kapacitet za vezivanje željeza. Ovaj kapacitet naziva se nezasićenost seruma ili latentni kapacitet vezivanja željeza. Mjerenje UIBC može se koristiti zajedno s koncentracijom željeza u serumu kako bi se izračunao ukupni kapacitet vezivanja željeza (TIBC), što predstavlja najveću količinu željeza koju proteini, posebno transferin, mogu vezati u serumu. Svaka molekula transferina može vezati dva iona željeza.

UIBC

Željezo u tijelu osim u eritrocitima nalazi se i u transportnom obliku, transferinu. Normalno, samo jedna trećina mjesta na transferinu je zauzeta željezom (Fe III), što znači da transferin u serumu ima značajan slobodni kapacitet za vezivanje željeza. Ovaj kapacitet naziva se nezasićenost seruma ili latentni kapacitet vezivanja željeza. Mjerenje UIBC (nezasićeni kapacitet vezivanja željeza) koristi se u kombinaciji s koncentracijom željeza u serumu za izračunavanje TIBC (ukupni kapacitet vezivanja željeza), koji pokazuje najveću količinu željeza koju proteini, prvenstveno transferin, mogu vezati u serumu.

Kalij (serum/urin)

Kalij (K) je mineral koji se najvećim dijelom nalazi unutar stanica i važan je za pravilno funkcioniranje živaca i mišića, posebno srca. Održavanje njegove stalne razine izvan stanica ključno je za normalan rad stanica. Bubrezi reguliraju količinu kalija u tijelu – mogu ga zadržavati kad je razina niska ili pojačano izlučivati kad ga ima previše. Neki lijekovi, poput diuretika, mogu sniziti razinu kalija, dok određena stanja, poput primarnog hiperaldosteronizma, mogu uzrokovati pojačano izlučivanje kalija.

Natrij (serum/urin)

Natrij (Na) je jedan od najvažnijih elektrolita koji se nalazi izvan stanica u tijelu. Zajedno s kalijem, pomaže u održavanju ravnoteže tekućine i soli, odnosno osmotske ravnoteže. Količina tekućine izvan stanica (tzv. izvanstanična tekućina) u velikoj mjeri ovisi o ukupnoj razini natrija u organizmu. Važno je napomenuti da je koncentracija natrija u krvnoj plazmi jednaka onoj u međustaničnoj (intersticijskoj) tekućini.

Kreatinin (serum/urin) + eGFR

Kreatinin je otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom kreatina u mišićima i izlučuje se putem bubrega. Njegova proizvodnja ovisi o mišićnoj masi, pa se rijetko mijenja.

Mjerenje kreatinina koristi se za procjenu funkcije bubrega i dijagnostiku bubrežnih bolesti. Iako je korisno za praćenje bubrežne funkcije, razina kreatinina u krvi ne pokazuje rane znakove oštećenja bubrega i sporije reagira na liječenje bubrežnog zatajenja.

Razina kreatinina može varirati ovisno o dobi, tjelesnoj težini i spolu, te može biti niža kod osoba s manjom mišićnom masom, poput starijih osoba ili onih s gubitkom mišića. Normalna razina kreatinina ne znači uvijek da nema problema s bubrežnom funkcijom.

eGFR test (procijenjena brzina glomerularne filtracije) mjeri koliko dobro bubrezi filtriraju otpadne tvari iz krvi. Ovaj test pomaže u procjeni funkcije bubrega i otkrivanju bolesti bubrega, osobito kod ljudi s dijabetesom, visokim krvnim tlakom ili drugim rizičnim faktorima. Cilj je na vrijeme otkriti oštećenje bubrega i spriječiti daljnje pogoršanje.

Test se radi iz uzorka krvi, mjerenjem razine kreatinina, a na temelju toga, uzimajući u obzir dob i spol, izračunava se eGFR vrijednost. Ovaj test je jednostavniji od klirensa kreatinina jer ne zahtijeva prikupljanje 24-satnog urina.

Za izračun eGFR-a koristi se formula CKD-EPI, koja preciznije procjenjuje funkciju bubrega, osobito kod zdravijih ljudi ili onih s blago oštećenom funkcijom bubrega.

Urea

Urea je tvar koja nastaje u jetri kao krajnji proizvod razgradnje proteina. Njeno stvaranje ovisi o količini proteina koju unosimo hranom, kao i o prirodnim procesima razgradnje proteina u tijelu. Većina ureje izlučuje se putem bubrega, a oko 40-60% se ponovno apsorbira u tijelo.

Bilirubin ukupni

Bilirubin je tvar koja nastaje kao konačni produkt razgradnje hemoglobina – proteina iz crvenih krvnih stanica. Nakon što eritrociti (crvene krvne stanice) završe svoj životni vijek, njihov se hemoglobin razgrađuje, a kao rezultat tog procesa nastaje bilirubin.

Razina bilirubina u krvi može biti povišena kod različitih bolesti koje utječu na njegovu proizvodnju, preradu u jetri ili izlučivanje putem žuči. Ovisno o vrsti poremećaja, u krvi može biti povećana razina nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina, konjugiranog (direktnog) bilirubina ili oba oblika.

Praćenje razine bilirubina pomaže u dijagnostici bolesti jetre, žučnih puteva i poremećaja u razgradnji crvenih krvnih stanica.

HbA1c - glikirani Hemoglobin

HbA1c je oblik hemoglobina koji nastaje kada se glukoza veže za crvene krvne stanice. Razina HbA1c u krvi proporcionalna je razini glukoze u krvi tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.

Budući da glukoza ostaje vezana za crvene krvne stanice tijekom njihovog životnog vijeka, mjerenje HbA1c daje informaciju o prosječnoj razini glukoze u krvi tijekom protekla 2-3 mjeseca.

Određivanje HbA1c je vrlo važan test za praćenje kontrole šećera u krvi i može pomoći u procjeni kako dijabetes reagira na prehranu i terapiju.

Dobra kontrola glukoze u krvi ključna je za prevenciju komplikacija dijabetesa, poput ketoze, hiperglikemije, te kasnijih zdravstvenih problema, uključujući oštećenje očiju (retinopatija), živaca (neuropatija), bubrega (nefropatija) i srca.

Urin: test traka i sediment

Analiza mokraće je jednostavna, ali vrlo korisna pretraga koja pomaže u otkrivanju mogućih problema s bubrezima i mokraćnim putevima. Takvi problemi mogu biti povezani s infekcijama, promjenama u radu bubrega ili određenim metaboličkim bolestima.

Dio analize koji se zove "sediment urina" pokazuje što se sve nalazi u mokraći pod mikroskopom. To mogu biti krvne stanice, poput crvenih (eritrociti) i bijelih (leukociti), ali i druge tvari poput kristala, cilindara ili soli, koje mogu ukazivati na različita zdravstvena stanja.

Kompletna krvna slika (KKS)

Krv je tekuće tkivo koje se sastoji od stanica uronjenih u plazmu. U plazmi su suspendirane tri glavne vrste stanica: eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice).

Panel za podršku terapiji mršavljenja