eu fondovi

Amex

Maestro

Mastercard

Visa

Dina

MC ID

Visa secure

Podrška

Aspartat aminotransferaza (AST)

Kortizol

Kortizol je hormon koji predstavlja 80% svih 17-hidroksi-kortikosteroida u krvi, a najviše je vezan za proteine transkortin i albumin. Mjerenje kortizola koristi se za dijagnozu i praćenje bolesti nadbubrežnih žlijezda, hipofize i hipotalamusa, kao i za procjenu stanja poput Cushingovog sindroma (hiperprodukcija kortizola) i Addisonove bolesti (hipoprodukcija kortizola).

Krv se mora vaditi ujutro između 8 i 10 sati. Ako se radi profil kortizola, potrebno je napraviti razmak od 8 sati između vađenja krvi (najčešće između 16 i 18 sati), ili prema preporuci liječnika.

Tiroksin (T4) u krvi uglavnom je vezan za transportni protein TBG (thyroxine binding globulin). Samo slobodna frakcija tiroksina (fT4) je biološki aktivna i ima utjecaj na metabolizam. Za razliku od T4, trijodtironin (T3) ima manji afinitet za vezanje na proteine, što znači da promjene u nositeljskim proteinima imaju manji učinak na koncentraciju slobodnog T3 nego na slobodni T4.

Mjerenje slobodnog T4 (fT4) koristi se u dijagnozi različitih oboljenja štitnjače, kao što su hipotiroidizam i hipertiroidizam, te za praćenje terapije bolesti štitnjače.

Trijodtironin (T3) u krvi većinom je vezan za transportni protein TBG (thyroxine binding globulin), dok je samo slobodna frakcija hormona (fT3) biološki aktivna. T3 ima manji afinitet za vezanje na proteine u krvi u usporedbi s T4, pa promjene u nositeljskim proteinima manje utječu na koncentraciju slobodnog T3 nego na slobodni T4.

Indikacije za određivanje slobodnog T3 (fT3) ili ukupnog T3 uključuju:

Dijagnozu T3 toksikoze

Prepoznavanje rane faze hipertiroidizma

Utvrđivanje tirotoksikoze factitia (umjetna prekomjerna količina hormona)

Omjer fT3/T3 nije koristan za dijagnozu hipotiroidizma.

Tiroidni stimulirajući hormon (TSH) izlučuje hipofiza i potiče štitnjaču na proizvodnju hormona T3 i T4. Njegova razina slijedi dnevni ritam (cirkadijalni), a poluživot u krvi je vrlo kratak, samo 54 minute. TSH se razgrađuje u bubrezima, jetri i štitnjači. Određivanje TSH koristi se kao početni test za procjenu funkcije štitnjače. Male promjene u razini hormona štitnjače T4 ili T3 mogu značajno utjecati na razinu TSH, što čini TSH vrlo osjetljivim i specifičnim pokazateljem za dijagnosticiranje poremećaja štitnjače.

AP / ALP (alkalna fosfataza)

Alkalna fosfataza (ALP) prisutna je u većini tkiva, a najviše u kostima, jetri i placenti. Manje je zastupljena u bubrezima i tankom crijevu. Mjerenje razine alkalne fosfataze koristi se za dijagnosticiranje bolesti jetre i kostiju.

GGT (gama-glutamiltransferaza)

Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim koji pripada skupini peptidaza i ima ulogu prijenosa aminokiselina između peptida, djelujući kao transferaza. GGT se nalazi u svim stanicama organizma, osim u mišićima. Povećane razine GGT-a u krvi najčešće dolaze iz jetreno-žučnog sustava i koriste se za procjenu funkcije jetre i žuči.

ALT (alanin aminotransferaza)

Alanin-aminotransferaza (ALT) je enzim koji pripada skupini aminotransferaza, enzima važnih za metabolizam aminokiselina. ALT je najviše prisutan u jetri, gdje je njegova aktivnost oko 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povećane vrijednosti ALT u krvi obično ukazuju na oštećenje jetrenog tkiva.

LDL kolesterol

Vrijednost LDL kolesterola određuje se računskom metodom na temelju izmjerenih vrijednosti ukupnog kolesterola, HDL kolesterola i triglicerida, stoga se ne naplaćuje dodatno.

Brojna klinička i epidemiološka istraživanja pokazala su povezanost LDL kolesterola s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Povišena razina triglicerida u kombinaciji s povišenim LDL kolesterolom predstavlja posebno visok rizik. Mjerenje LDL kolesterola omogućuje rano otkrivanje rizika od ateroskleroze i može se koristiti za praćenje odgovora na terapiju lijekovima za snižavanje lipida. LDL kolesterol dio je panela pretraga ukupnih masnoća i ne može se raditi kao zasebna pretraga.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

HDL kolesterol

Približno 25% ukupnog kolesterola u serumu prenosi se kao HDL frakcija.

Brojne kliničke i epidemiološke studije pokazale su obrnuto proporcionalnu vezu između razine HDL kolesterola i učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da prijenos kolesterola iz perifernih tkiva u jetru djeluje kao zaštitni faktor u sprječavanju stvaranja aterosklerotskih naslaga. Niski HDL kolesterol neovisni je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, što znači da povećava vjerojatnost za razvoj tih bolesti, bez obzira na ukupnu razinu kolesterola.

Mjerenje HDL kolesterola koristi se za rano otkrivanje rizika od ateroskleroze, a također može biti korisno u praćenju terapije lijekovima za snižavanje lipida.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Kolesterol

Kolesterol se proizvodi u tijelu i ključan je za izgradnju staničnih membrana, lipoproteina, te za stvaranje steroidnih hormona i žučne kiseline. Zbog svog kemijskog sastava, kolesterol nije topiv u vodi, pa putuje krvotokom vezan za proteine.

Ovisno o omjeru masnoća i proteina, kolesterol može biti HDL (lipoprotein visoke gustoće, bogat proteinima) ili LDL (lipoprotein niske gustoće, s manje proteina). Mjerenje ukupnog kolesterola daje osnovnu informaciju, koja može ukazivati na potrebu za dodatnim laboratorijskim testovima metabolizma lipoproteina (HDL, LDL i trigliceridi).

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Trigliceridi

Trigliceridi su lipidi čija se koncentracija mjeri u dijagnostici i liječenju bolesti poput akutnog i kroničnog pankreatitisa, šećerne bolesti, nefroze, obstrukcija bilijarnog trakta te metaboličkih i endokrinih poremećaja. Mjerenje triglicerida pomaže u prepoznavanju genetskih i metaboličkih poremećaja lipoproteina, te u procjeni rizika od ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Kalcij (serum)

Kalcij je ključan za prijenos živčanih impulsa, pravilno funkcioniranje mišića, koagulaciju krvi i kao kofaktor u enzimskim reakcijama. Također, važan je za zdravlje kostiju. Mjerenje razine kalcija u krvi pomaže u dijagnosticiranju i liječenju bolesti poput poremećaja paratireoidnih žlijezda, bolesti kostiju, bubrežnih problema, urolitijaze i tetanije.

Kalij (serum/urin)

Kalij (K) je mineral koji se najvećim dijelom nalazi unutar stanica i važan je za pravilno funkcioniranje živaca i mišića, posebno srca. Održavanje njegove stalne razine izvan stanica ključno je za normalan rad stanica. Bubrezi reguliraju količinu kalija u tijelu – mogu ga zadržavati kad je razina niska ili pojačano izlučivati kad ga ima previše. Neki lijekovi, poput diuretika, mogu sniziti razinu kalija, dok određena stanja, poput primarnog hiperaldosteronizma, mogu uzrokovati pojačano izlučivanje kalija.

Natrij (serum/urin)

Natrij (Na) je jedan od najvažnijih elektrolita koji se nalazi izvan stanica u tijelu. Zajedno s kalijem, pomaže u održavanju ravnoteže tekućine i soli, odnosno osmotske ravnoteže. Količina tekućine izvan stanica (tzv. izvanstanična tekućina) u velikoj mjeri ovisi o ukupnoj razini natrija u organizmu. Važno je napomenuti da je koncentracija natrija u krvnoj plazmi jednaka onoj u međustaničnoj (intersticijskoj) tekućini.

Kreatinin (serum/urin) + eGFR

Kreatinin je otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom kreatina u mišićima i izlučuje se putem bubrega. Njegova proizvodnja ovisi o mišićnoj masi, pa se rijetko mijenja.

Mjerenje kreatinina koristi se za procjenu funkcije bubrega i dijagnostiku bubrežnih bolesti. Iako je korisno za praćenje bubrežne funkcije, razina kreatinina u krvi ne pokazuje rane znakove oštećenja bubrega i sporije reagira na liječenje bubrežnog zatajenja.

Razina kreatinina može varirati ovisno o dobi, tjelesnoj težini i spolu, te može biti niža kod osoba s manjom mišićnom masom, poput starijih osoba ili onih s gubitkom mišića. Normalna razina kreatinina ne znači uvijek da nema problema s bubrežnom funkcijom.

eGFR test (procijenjena brzina glomerularne filtracije) mjeri koliko dobro bubrezi filtriraju otpadne tvari iz krvi. Ovaj test pomaže u procjeni funkcije bubrega i otkrivanju bolesti bubrega, osobito kod ljudi s dijabetesom, visokim krvnim tlakom ili drugim rizičnim faktorima. Cilj je na vrijeme otkriti oštećenje bubrega i spriječiti daljnje pogoršanje.

Test se radi iz uzorka krvi, mjerenjem razine kreatinina, a na temelju toga, uzimajući u obzir dob i spol, izračunava se eGFR vrijednost. Ovaj test je jednostavniji od klirensa kreatinina jer ne zahtijeva prikupljanje 24-satnog urina.

Za izračun eGFR-a koristi se formula CKD-EPI, koja preciznije procjenjuje funkciju bubrega, osobito kod zdravijih ljudi ili onih s blago oštećenom funkcijom bubrega.

Urati (mokraćna kiselina)

Mokraćna kiselina (urat) je glavni proizvod razgradnje nukleinskih kiselina (purinskih baza), koji nastaje u jetri. Ona se izlučuje putem bubrega, a količina mokraćne kiseline u tijelu ovisi o ravnoteži između njezine proizvodnje i izlučivanja.

Urea

Urea je tvar koja nastaje u jetri kao krajnji proizvod razgradnje proteina. Njeno stvaranje ovisi o količini proteina koju unosimo hranom, kao i o prirodnim procesima razgradnje proteina u tijelu. Većina ureje izlučuje se putem bubrega, a oko 40-60% se ponovno apsorbira u tijelo.

Bilirubin ukupni

Bilirubin je tvar koja nastaje kao konačni produkt razgradnje hemoglobina – proteina iz crvenih krvnih stanica. Nakon što eritrociti (crvene krvne stanice) završe svoj životni vijek, njihov se hemoglobin razgrađuje, a kao rezultat tog procesa nastaje bilirubin.

Razina bilirubina u krvi može biti povišena kod različitih bolesti koje utječu na njegovu proizvodnju, preradu u jetri ili izlučivanje putem žuči. Ovisno o vrsti poremećaja, u krvi može biti povećana razina nekonjugiranog (indirektnog) bilirubina, konjugiranog (direktnog) bilirubina ili oba oblika.

Praćenje razine bilirubina pomaže u dijagnostici bolesti jetre, žučnih puteva i poremećaja u razgradnji crvenih krvnih stanica.

HbA1c - glikirani Hemoglobin

HbA1c je oblik hemoglobina koji nastaje kada se glukoza veže za crvene krvne stanice. Razina HbA1c u krvi proporcionalna je razini glukoze u krvi tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.

Budući da glukoza ostaje vezana za crvene krvne stanice tijekom njihovog životnog vijeka, mjerenje HbA1c daje informaciju o prosječnoj razini glukoze u krvi tijekom protekla 2-3 mjeseca.

Određivanje HbA1c je vrlo važan test za praćenje kontrole šećera u krvi i može pomoći u procjeni kako dijabetes reagira na prehranu i terapiju.

Dobra kontrola glukoze u krvi ključna je za prevenciju komplikacija dijabetesa, poput ketoze, hiperglikemije, te kasnijih zdravstvenih problema, uključujući oštećenje očiju (retinopatija), živaca (neuropatija), bubrega (nefropatija) i srca.

GUK - Glukoza u krvi

Glukoza je glavni izvor energije za tijelo – neophodna je za rad mišića, svih organa, pa i mozga.

Nakon što se unese hranom i apsorbira u crijevima, razinu glukoze u krvi regulira jetra, održavajući je unutar točno određenih granica.

Razina glukoze u krvi prirodno se mijenja tijekom dana – ovisi o tome kad ste posljednji put jeli i koliko ste fizički aktivni.

Kod određenih zdravstvenih stanja ta regulacija može biti narušena, pa dolazi do previše (hiperglikemija) ili premalo (hipoglikemija) glukoze u krvi.

Urin: test traka i sediment

Analiza mokraće je jednostavna, ali vrlo korisna pretraga koja pomaže u otkrivanju mogućih problema s bubrezima i mokraćnim putevima. Takvi problemi mogu biti povezani s infekcijama, promjenama u radu bubrega ili određenim metaboličkim bolestima.

Dio analize koji se zove "sediment urina" pokazuje što se sve nalazi u mokraći pod mikroskopom. To mogu biti krvne stanice, poput crvenih (eritrociti) i bijelih (leukociti), ali i druge tvari poput kristala, cilindara ili soli, koje mogu ukazivati na različita zdravstvena stanja.

Kompletna krvna slika (KKS)

Krv je tekuće tkivo koje se sastoji od stanica uronjenih u plazmu. U plazmi su suspendirane tri glavne vrste stanica: eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice).

Sedimentacija

Sedimentacija eritrocita predstavlja test probira koji se koristi pri sumnji na prisutnost upalne reakcije u organizmu. Ovaj proces podrazumijeva formiranje tzv. „reuleaux“ struktura, odnosno skupljanje eritrocita u veće ili manje skupine koje se potom talože na dno epruvete. Do sedimentacije dolazi zbog veće gustoće eritrocita u odnosu na gustoću plazme. Kako se eritrociti talože prema dnu, plazma se potiskuje prema vrhu, čime nastaje sila koja usporava daljnje taloženje. U fiziološkim uvjetima, ove dvije sile su gotovo u ravnoteži, pa je brzina sedimentacije niska.

Panel za kontrolu težine