eu fondovi

Amex

Maestro

Mastercard

Visa

Dina

MC ID

Visa secure

Podrška

Apolipoprotein B

Apolipoprotein A

Vitamin D

Folna kiselina

Vitamin B12

Inzulin

Aspartat aminotransferaza (AST)

Željezo (Fe)

Feritin

Određivanje feritina – zašto je važno?

Zbog dnevnih i dnevno-dnevnih varijacija razine željeza u serumu, klašična analiza serumškog željeza nije uvijek pouzdana. Feritin, kao protein koji odražava ukupne rezerve željeza u organizmu, značajno je stabilniji pokazatelj.

Pouzdana procjena zaliha željezaFeritin odražava zalihe željeza u jetri, slezeni i koštanoj srži te rijetko pokazuje velike fluktuacije tijekom dana.

Rano otkrivanje deficitaVeoma je korisno za prepoznavanje početne faze sideropenične anemije, prije nego što pad razine hemoglobina postane izražen.

Praćenje terapijeIdealno za kontrolu učinka nadoknade željeza i prilagodbu liječenja anemije.

Homocistein

Hiperhomocisteinemija označava povišenu razinu homocisteina u krvi, što oštećuje endotel krvnih žila i pospješuje razvoj ateroskleroze i arterijskih tromboza.

Zbog toga se određivanje homocisteina koristi kao jedan od ključnih parametara za procjenu rizika od kardiovaskularnih bolesti.

CRP (C reaktivni protein)

Što je CRP?C-reaktivni protein je akuttno-fazni protein koji jetra sintetizira pod utjecajem upalnih citokina (npr. interleukin-6).

Zašto mjeriti CRP?

Vrlo osjetljiv indikator upale

Praćenje tijeka i intenziteta upalnog procesa

Procjena uspješnosti terapije kod upalnih i infektivnih stanja

Kada je test indiciran?

Akutne bolesti: infarkt miokarda, tromboza dubokih vena, razne infekcije

Kronične bolesti: reumatske bolesti, maligni tumori, dugotrajne upalne bolesti

Kardiovaskularni rizik: procjena rizika i dijagnostika bolesti srca i krvnih žila

Kortizol

Kortizol je hormon koji predstavlja 80% svih 17-hidroksi-kortikosteroida u krvi, a najviše je vezan za proteine transkortin i albumin. Mjerenje kortizola koristi se za dijagnozu i praćenje bolesti nadbubrežnih žlijezda, hipofize i hipotalamusa, kao i za procjenu stanja poput Cushingovog sindroma (hiperprodukcija kortizola) i Addisonove bolesti (hipoprodukcija kortizola).

Krv se mora vaditi ujutro između 8 i 10 sati. Ako se radi profil kortizola, potrebno je napraviti razmak od 8 sati između vađenja krvi (najčešće između 16 i 18 sati), ili prema preporuci liječnika.

Tiroksin (T4) u krvi uglavnom je vezan za transportni protein TBG (thyroxine binding globulin). Samo slobodna frakcija tiroksina (fT4) je biološki aktivna i ima utjecaj na metabolizam. Za razliku od T4, trijodtironin (T3) ima manji afinitet za vezanje na proteine, što znači da promjene u nositeljskim proteinima imaju manji učinak na koncentraciju slobodnog T3 nego na slobodni T4.

Mjerenje slobodnog T4 (fT4) koristi se u dijagnozi različitih oboljenja štitnjače, kao što su hipotiroidizam i hipertiroidizam, te za praćenje terapije bolesti štitnjače.

Trijodtironin (T3) u krvi većinom je vezan za transportni protein TBG (thyroxine binding globulin), dok je samo slobodna frakcija hormona (fT3) biološki aktivna. T3 ima manji afinitet za vezanje na proteine u krvi u usporedbi s T4, pa promjene u nositeljskim proteinima manje utječu na koncentraciju slobodnog T3 nego na slobodni T4.

Indikacije za određivanje slobodnog T3 (fT3) ili ukupnog T3 uključuju:

Dijagnozu T3 toksikoze

Prepoznavanje rane faze hipertiroidizma

Utvrđivanje tirotoksikoze factitia (umjetna prekomjerna količina hormona)

Omjer fT3/T3 nije koristan za dijagnozu hipotiroidizma.

Tiroidni stimulirajući hormon (TSH) izlučuje hipofiza i potiče štitnjaču na proizvodnju hormona T3 i T4. Njegova razina slijedi dnevni ritam (cirkadijalni), a poluživot u krvi je vrlo kratak, samo 54 minute. TSH se razgrađuje u bubrezima, jetri i štitnjači. Određivanje TSH koristi se kao početni test za procjenu funkcije štitnjače. Male promjene u razini hormona štitnjače T4 ili T3 mogu značajno utjecati na razinu TSH, što čini TSH vrlo osjetljivim i specifičnim pokazateljem za dijagnosticiranje poremećaja štitnjače.

Prolaktin

Prolaktin je hormon koji izlučuje hipofiza, a mliječne žlijezde su njegovo ciljno tkivo. Glavna funkcija prolaktina je poticanje stvaranja mlijeka tijekom dojenja. Također, ima važnu ulogu u regulaciji reproduktivnog ciklusa i metabolizma tijekom trudnoće.

Kod muškaraca, prolaktin utječe na metabolizam vode i elektrolita te funkciju spolnih žlijezda. Povišene vrijednosti prolaktina mogu uzrokovati neplodnost, a često se mjere u slučaju amenoreje, ginekomastije, galaktoreje i azospermije.

Priprema za pretragu: Prije vađenja krvi, potrebno je mirovanje od najmanje 30 minuta kako bi rezultati bili točni.

Lipaza

Lipaza je probavni enzim koji se izlučuje iz gušterače i ima ključnu ulogu u razgradnji masnoća iz hrane. Ona hidrolizira trigliceride, razlažući ih na glicerol i masne kiseline. Lipaza djeluje u tankom crijevu nakon što je aktivirana žučnim kiselinama i kolipazom. Enzim je specifičan za gušteraču, a povišene razine lipaze u krvi često ukazuju na oštećenje gušterače, poput pankreatitisa.

LDH - enzim laktat dehidrogeneza

Enzim laktat-dehidrogenaza (LDH) prisutan je u svim stanicama organizma, uglavnom u citoplazmi. Koncentracija LDH u tkivima je 500 puta veća nego u plazmi, pa čak i manja oštećenja tkiva mogu uzrokovati značajan porast aktivnosti LDH u serumu. Mjerenje ukupnog LDH koristi se za prepoznavanje manjih oštećenja tkiva. Enzim ima visoku specifičnu aktivnost u jetri, srčanom i skeletnim mišićima, bubrezima i eritrocitima.

CK - kreatin kinaza

Kreatin kinaza (CK) je enzim koji se nalazi u velikim koncentracijama u srčanom i skeletnim mišićima, a u manjim količinama prisutan je i u mozgu.

AP / ALP (alkalna fosfataza)

Alkalna fosfataza (ALP) prisutna je u većini tkiva, a najviše u kostima, jetri i placenti. Manje je zastupljena u bubrezima i tankom crijevu. Mjerenje razine alkalne fosfataze koristi se za dijagnosticiranje bolesti jetre i kostiju.

Amilaza - alfa amilaza (serum/urin)

Amilaze su enzimi koji razgrađuju složene ugljikohidrate. U tijelu se amilaze nalaze u različitim organima i tkivima, a najviše ih ima u gušterači, gdje se proizvode i izlučuju u probavni sustav putem izvodnih kanala. Također, žlijezde slinovnice luče amilazu.

GGT (gama-glutamiltransferaza)

Gama-glutamiltransferaza (GGT) je enzim koji pripada skupini peptidaza i ima ulogu prijenosa aminokiselina između peptida, djelujući kao transferaza. GGT se nalazi u svim stanicama organizma, osim u mišićima. Povećane razine GGT-a u krvi najčešće dolaze iz jetreno-žučnog sustava i koriste se za procjenu funkcije jetre i žuči.

ALT (alanin aminotransferaza)

Alanin-aminotransferaza (ALT) je enzim koji pripada skupini aminotransferaza, enzima važnih za metabolizam aminokiselina. ALT je najviše prisutan u jetri, gdje je njegova aktivnost oko 10 puta veća nego u srcu ili skeletnim mišićima. Povećane vrijednosti ALT u krvi obično ukazuju na oštećenje jetrenog tkiva.

LDL kolesterol

Vrijednost LDL kolesterola određuje se računskom metodom na temelju izmjerenih vrijednosti ukupnog kolesterola, HDL kolesterola i triglicerida, stoga se ne naplaćuje dodatno.

Brojna klinička i epidemiološka istraživanja pokazala su povezanost LDL kolesterola s razvojem kardiovaskularnih bolesti. Povišena razina triglicerida u kombinaciji s povišenim LDL kolesterolom predstavlja posebno visok rizik. Mjerenje LDL kolesterola omogućuje rano otkrivanje rizika od ateroskleroze i može se koristiti za praćenje odgovora na terapiju lijekovima za snižavanje lipida. LDL kolesterol dio je panela pretraga ukupnih masnoća i ne može se raditi kao zasebna pretraga.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

HDL kolesterol

Približno 25% ukupnog kolesterola u serumu prenosi se kao HDL frakcija.

Brojne kliničke i epidemiološke studije pokazale su obrnuto proporcionalnu vezu između razine HDL kolesterola i učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da prijenos kolesterola iz perifernih tkiva u jetru djeluje kao zaštitni faktor u sprječavanju stvaranja aterosklerotskih naslaga. Niski HDL kolesterol neovisni je faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, što znači da povećava vjerojatnost za razvoj tih bolesti, bez obzira na ukupnu razinu kolesterola.

Mjerenje HDL kolesterola koristi se za rano otkrivanje rizika od ateroskleroze, a također može biti korisno u praćenju terapije lijekovima za snižavanje lipida.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Kolesterol

Kolesterol se proizvodi u tijelu i ključan je za izgradnju staničnih membrana, lipoproteina, te za stvaranje steroidnih hormona i žučne kiseline. Zbog svog kemijskog sastava, kolesterol nije topiv u vodi, pa putuje krvotokom vezan za proteine.

Ovisno o omjeru masnoća i proteina, kolesterol može biti HDL (lipoprotein visoke gustoće, bogat proteinima) ili LDL (lipoprotein niske gustoće, s manje proteina). Mjerenje ukupnog kolesterola daje osnovnu informaciju, koja može ukazivati na potrebu za dodatnim laboratorijskim testovima metabolizma lipoproteina (HDL, LDL i trigliceridi).

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Trigliceridi

Trigliceridi su lipidi čija se koncentracija mjeri u dijagnostici i liječenju bolesti poput akutnog i kroničnog pankreatitisa, šećerne bolesti, nefroze, obstrukcija bilijarnog trakta te metaboličkih i endokrinih poremećaja. Mjerenje triglicerida pomaže u prepoznavanju genetskih i metaboličkih poremećaja lipoproteina, te u procjeni rizika od ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.

Dva tjedna prije uzimanja uzorka krvi:

Hranite se uobičajeno

Izbjegavajte promjene u tjelesnoj težini

48 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Izbjegavajte intenzivnu tjelesnu aktivnost

Ne konzumirajte alkohol

24 sata prije uzimanja uzorka krvi:

Jedite uobičajene obroke, ali izbjegavajte premasnu hranu

12 sati prije uzimanja uzorka krvi:

Ne jedite, ne pijte alkohol, kavu ni pušite (voda je dozvoljena)

Određivanje kolesterola ne bi se smjelo provoditi prije nego što prođe 8 tjedana od:

Akutnog infarkta miokarda

Kirurške operacije

Traume

Sekundarne bolesti s promjenama u metabolizmu lipida

Akutne bakterijske ili virusne infekcije

Za vađenje krvi preporučuje se dolazak u jutarnjim satima.

Magnezij (serum/urin)



Magnezij je element koji se nalazi u malim količinama u tijelu, manje od 0,01% tjelesne mase, a važan je za aktivaciju mnogih enzima. Pomaže u procesima poput glikolize, staničnog disanja i transporta kalcija kroz stanične membrane.

Indikacije za određivanje magnezija u krvi uključuju:





 	

Neuromuskularne simptome (trzanje mišića, grčevi, tetanija)



 	

Kardiološke probleme (tahikardija, aritmije, produženi QT interval na EKG-u)



 	

Gastrointestinalne bolesti (ulcerozni kolitis, morbus Crohn, celijakija)



 	

Kontinuirano uzimanje diuretika ili lijekova koji mogu oštetiti bubrege.





Kalcij (serum)

Kalcij je ključan za prijenos živčanih impulsa, pravilno funkcioniranje mišića, koagulaciju krvi i kao kofaktor u enzimskim reakcijama. Također, važan je za zdravlje kostiju. Mjerenje razine kalcija u krvi pomaže u dijagnosticiranju i liječenju bolesti poput poremećaja paratireoidnih žlijezda, bolesti kostiju, bubrežnih problema, urolitijaze i tetanije.

Kalij (serum/urin)

Kalij (K) je mineral koji se najvećim dijelom nalazi unutar stanica i važan je za pravilno funkcioniranje živaca i mišića, posebno srca. Održavanje njegove stalne razine izvan stanica ključno je za normalan rad stanica. Bubrezi reguliraju količinu kalija u tijelu – mogu ga zadržavati kad je razina niska ili pojačano izlučivati kad ga ima previše. Neki lijekovi, poput diuretika, mogu sniziti razinu kalija, dok određena stanja, poput primarnog hiperaldosteronizma, mogu uzrokovati pojačano izlučivanje kalija.

Natrij (serum/urin)

Natrij (Na) je jedan od najvažnijih elektrolita koji se nalazi izvan stanica u tijelu. Zajedno s kalijem, pomaže u održavanju ravnoteže tekućine i soli, odnosno osmotske ravnoteže. Količina tekućine izvan stanica (tzv. izvanstanična tekućina) u velikoj mjeri ovisi o ukupnoj razini natrija u organizmu. Važno je napomenuti da je koncentracija natrija u krvnoj plazmi jednaka onoj u međustaničnoj (intersticijskoj) tekućini.

Kreatinin (serum/urin) + eGFR

Kreatinin je otpadni proizvod koji nastaje razgradnjom kreatina u mišićima i izlučuje se putem bubrega. Njegova proizvodnja ovisi o mišićnoj masi, pa se rijetko mijenja.

Mjerenje kreatinina koristi se za procjenu funkcije bubrega i dijagnostiku bubrežnih bolesti. Iako je korisno za praćenje bubrežne funkcije, razina kreatinina u krvi ne pokazuje rane znakove oštećenja bubrega i sporije reagira na liječenje bubrežnog zatajenja.

Razina kreatinina može varirati ovisno o dobi, tjelesnoj težini i spolu, te može biti niža kod osoba s manjom mišićnom masom, poput starijih osoba ili onih s gubitkom mišića. Normalna razina kreatinina ne znači uvijek da nema problema s bubrežnom funkcijom.

eGFR test (procijenjena brzina glomerularne filtracije) mjeri koliko dobro bubrezi filtriraju otpadne tvari iz krvi. Ovaj test pomaže u procjeni funkcije bubrega i otkrivanju bolesti bubrega, osobito kod ljudi s dijabetesom, visokim krvnim tlakom ili drugim rizičnim faktorima. Cilj je na vrijeme otkriti oštećenje bubrega i spriječiti daljnje pogoršanje.

Test se radi iz uzorka krvi, mjerenjem razine kreatinina, a na temelju toga, uzimajući u obzir dob i spol, izračunava se eGFR vrijednost. Ovaj test je jednostavniji od klirensa kreatinina jer ne zahtijeva prikupljanje 24-satnog urina.

Za izračun eGFR-a koristi se formula CKD-EPI, koja preciznije procjenjuje funkciju bubrega, osobito kod zdravijih ljudi ili onih s blago oštećenom funkcijom bubrega.

Urati (mokraćna kiselina)

Mokraćna kiselina (urat) je glavni proizvod razgradnje nukleinskih kiselina (purinskih baza), koji nastaje u jetri. Ona se izlučuje putem bubrega, a količina mokraćne kiseline u tijelu ovisi o ravnoteži između njezine proizvodnje i izlučivanja.

Urea

Urea je tvar koja nastaje u jetri kao krajnji proizvod razgradnje proteina. Njeno stvaranje ovisi o količini proteina koju unosimo hranom, kao i o prirodnim procesima razgradnje proteina u tijelu. Većina ureje izlučuje se putem bubrega, a oko 40-60% se ponovno apsorbira u tijelo.

HbA1c - glikirani Hemoglobin

HbA1c je oblik hemoglobina koji nastaje kada se glukoza veže za crvene krvne stanice. Razina HbA1c u krvi proporcionalna je razini glukoze u krvi tijekom posljednjih nekoliko mjeseci.

Budući da glukoza ostaje vezana za crvene krvne stanice tijekom njihovog životnog vijeka, mjerenje HbA1c daje informaciju o prosječnoj razini glukoze u krvi tijekom protekla 2-3 mjeseca.

Određivanje HbA1c je vrlo važan test za praćenje kontrole šećera u krvi i može pomoći u procjeni kako dijabetes reagira na prehranu i terapiju.

Dobra kontrola glukoze u krvi ključna je za prevenciju komplikacija dijabetesa, poput ketoze, hiperglikemije, te kasnijih zdravstvenih problema, uključujući oštećenje očiju (retinopatija), živaca (neuropatija), bubrega (nefropatija) i srca.

GUK - Glukoza u krvi

Glukoza je glavni izvor energije za tijelo – neophodna je za rad mišića, svih organa, pa i mozga.

Nakon što se unese hranom i apsorbira u crijevima, razinu glukoze u krvi regulira jetra, održavajući je unutar točno određenih granica.

Razina glukoze u krvi prirodno se mijenja tijekom dana – ovisi o tome kad ste posljednji put jeli i koliko ste fizički aktivni.

Kod određenih zdravstvenih stanja ta regulacija može biti narušena, pa dolazi do previše (hiperglikemija) ili premalo (hipoglikemija) glukoze u krvi.

Kompletna krvna slika (KKS)

Krv je tekuće tkivo koje se sastoji od stanica uronjenih u plazmu. U plazmi su suspendirane tri glavne vrste stanica: eritrociti (crvene krvne stanice), leukociti (bijele krvne stanice) i trombociti (krvne pločice).

<p>Panel uključuje: Kompletna krvna slika (KKS), CRP (C reaktivni protein), GUK - Glukoza u krvi, HbA1c - glikirani Hemoglobin, Inzulin, Urea, Urati (mokraćna kiselina), Kreatinin (serum/urin) + eGFR, Aspartat aminotransferaza (AST), ALT (alanin aminotransferaza), GGT (gama-glutamiltransferaza), LDH - enzim laktat dehidrogeneza, CK - kreatin kinaza, AP / ALP (alkalna fosfataza), Kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol, Trigliceridi, Amilaza - alfa amilaza (serum/urin), Lipaza, Natrij (serum/urin), Kalij (serum/urin), Kalcij (serum), Magnezij (serum/urin), Željezo (Fe), Feritin, Homocistein, TSH, fT3, fT4, Prolaktin, Kortizol, Vitamin D, Vitamin B12, Folna kiselina, Apolipoprotein A, Apolipoprotein B.</p>

Panel Burnout