Naše tijelo nakon jela, ili preciznije naš probavni sustav, probavlja hranu te je razgrađuje na masne kiseline, aminokiseline i glukozu. Kada jedete hranu na koju ste intolerantni Vaš imuni sustav prepoznaje karakteristične proteine određene namirnice kao neprijatelja te proizvodi povišenu količinu specifičnih IgG antitijela čiji je zadatak onesposobiti antigene, odnosno sve ono što smatraju antigenima.
U stvarnosti ovi antigeni su proteini hrane koji putem probavnog sustava ulaze u krv, ali tijelo nije sposobno uočiti razliku. Antitijela “hvataju” antigene što rezultira formiranjem imunokompleksa koje će imuni sustav jednostavno uništiti ako se hrana na koju smo intolerantni jede rijetko. Međutim, ukoliko se “štetna” hrana jede često, ili se nastavi jesti i nakon utvrđene intolerancije, tijekom vremena će doći do oštećenja sluznice crijeva što rezultira nagomilavanjem imunokompleksa u različitim dijelovima tijela. Ovisno o “Ahilovoj tetivi” svake osobe, doći će do pojave simptoma u različitim organima ili organskim sustavima: zadržavanje vode i porast tjelesne težine, kronična upala zglobova, tegobe u funkciji probavnog sustava, umor, upala sinusa…
Što je sindrom probušenog crijeva?
Za normalnu funkciju gastrointestinalnog trakta neophodna je zdrava crijevna sluznica, mjesto ulaska energije i hranjivih tvari.
Ulogu gastrointestinalnog sustava možemo prikazati kroz:
- probavu hrane,
- apsorbiranje sitnih dijelova hrane potrebne za stvaranje energije,
- pomoću transportnih proteina prenosi hranjive tvari u krvotok (npr. vitamini i minerali),
kemijsku detoksifikaciju tijela, te posjedovanje imunoglobulina i antitijela koji djeluju kao prva linija obrane od infekcije. Crijevna sluznica ni u normalnim uvjetima ne predstavlja jedinstvenu cjelinu. Male količine molekula različitih veličina i karakteristika prolaze cjelovitim epitelom pasivnim i aktivnim mehanizmom. Put transporta ovisi u prvom redu od veličine molekule, tako da velike molekule koriste međustanične prolaze ili bivaju «uvučene» u crijevnu sluznicu putem endocitoze.
Osim osnovnih fizioloških procesa u crijevnoj barijeri zbivaju se i brojni imunološki procesi koji imaju zadatak isključivanja i razgradnje antigena te smanjenje njegove adherencije, penetracije i prijenosa. Nakon ulaska antigena u lumen crijeva, imuno predočavajuća stanica točnije dendritička stanica ga prihvaća, obrađuje i ispoljava na svojoj površini u sklopu antigena tkivne histokompatibilnosti, te se pokreće imunološki slijed: od T limfocita do njegove podijele u TH1 i TH 2 pomoćničke limfocite.
U tom procesu značajnu ulogu imaju interleukini, u ovom slučaju TGF beta (transforming growth factor ) koji predstavlja ključnu molekulu u sintezi imunoglobulina A, ključnog antitijela za održavanje cjelovitosti crijevne barijere ali i ostalih sluznica ljudskog tijela.
U određenim okolnostima, kao npr. za vrijeme metaboličkog stresa, infekcija, miran suživot kroz crijevnu barijeru biva poremećen i razvija se upalni odgovor, što djeluje na crijevnu permeabilnost koja se povećava te je veći transport antigena kroz nju. Upalni proces narušava funkciju glatke muskulature, enteričkih živčanih vlakana a vremenom su zahvaćeni i dublji neuromuskularni slojevi. Dolazi do razvoja «sindroma probušenog crijeva» koje rezultira povećanjem transporta antigena i stimulacije IgG antitijela.
Koja je razlika između intolerancije na hranu i alergije?
Alergija aktivira reakciju imunog sustava pri čemu tijelo u dodiru s proteinom hrane započinje proizvodnju IgE antitijela sa ciljem hvatanja i onesposobljavanja napadača – antigena hrane koja uzrokuje alergiju. Kod klasičnih alergija radi se o različitom imunom odgovoru od onog kod intolerancije na hranu, gdje je reakcija posredovana IgG antitijelima. Alergije su opasne po život pri konzumaciji vrlo malih količina hrane, reakcije su burne i lako se uočava uzročno-posljedična veza. Kod intolerancije na hranu ovakva burna reakcija izostaje. Potrebno je određenu namirnicu konzumirati kroz duži period, simptomi su blaži i rijetko je bez ikakve sumnje moguće povezati simptom i hranu koja ga uzrokuje.
Zašto bih se odlučio na testiranje intoleranciju na hranu?
U današnjem društvu mnogo ljudi ima dijagnosticirane zdravstvene probleme i stanja koja mogu biti kontrolirana ili potpuno izliječena promjenom prehrane. Zbog toga što je svaka osoba jedinstvena različiti ljudi različitu hranu toleriraju različito te je važno prepoznati kako hrana koju jedemo može utjecati na zdravlje. Ako ste zabrinuti za Vaše zdravlje i tražite odgovore na pitanja koja Vam se svakodnevno nameću, tada bi test intolerancije na hranu, koji je jednostavan i gotovo bezbolan, trebao biti prvi korak koji bi Vam mogao promijeniti život.
Mogu li umjesto testiranja provoditi eliminacijsku dijetu?
Možete, ali postoji visoki rizik od nutritivnih manjkova ako se dijeta provodi bez nadzora liječnika ili nastojeći u kratkom periodu doći do revolucionarnih rezultata.
Ako tijekom dužeg vremena izbjegavate neku namirnicu možete zamaskirati intoleranciju te Vaš nalaz može biti lažno negativan. Testom intolerancije na hranu jednostavnim davanjem uzorka krvi dolazite do znanstveno utemeljenog odgovora, do kojeg biste uz dvojbenu pouzdanost mogli doći kroz više mjeseci uključivanja i isključivanja određenih namirnica iz prehrane, uz vođenje dnevnika prehrane i simptoma.
Kako mogu znati da Analiza nudi najbolji test intoleranciju na hrane?
Dokaz su svjedočanstva brojnih zadovoljnih pacijenata koji su tijekom proteklog desetljeća u Analizi napravili test intolerancije na hranu. Koristimo najsuvremeniju tehnologiju, najpreciznije testiranje koje je razvijeno kroz brojna znanstvena istraživanja uz mogućnost detekcije velikog broja intolerancija na različite vrste hrane. Garantiramo Vam testiranje na najvišoj svjetskoj razini uz visoko kvalificirane djelatnike koji Vas usmjeravaju i sigurno vode kroz cijeli proces.
